Sveti Jeronim

Sveti Jeronim

Sveti Jeronim, uz svetog Grgura Velikog, svetog Ambrozija i svetog Augustina, jedan je od četiri velika crkvena oca Zapada. Rođen je oko 347. godine u Stridonu, u rimskoj pokrajini Dalmaciji, nedaleko od granice s Panonijom. Povjesničar don Frane Bulić smatra kako se Stridon nalazio negdje na području današnjeg Grahova Polja, a dr. Mate Suić smatra kako se Stridon nalazio u zaleđu Rijeke, budući da se Dalmacija protezala sve do Istre. Jeronim je rođen u kršćanskoj obitelji koja mu je omogućila školovanje u Rimu, gdje ga je, oko 366. godine, krstio papa Liberije. Po krštenju, Jeronim je otišao u Akvileju, a zatim na Istok, južno od Alepha, gdje je živio pustinjačkim životom, ozbiljno se posvetivši studiju. Bavio se prevođenjem kodeksa i otačkih spisa, usavršio je poznavanje grčkog jezika, a počeo je proučavati i hebrejski jezik. Preko Carigrada, oko 382. godine, vratio se u Rim gdje ga je papa Damaz, čuvši o njegovoj izobrazbi, ali i o asketskom životu, uzeo k sebi kao tajnika i savjetnika. Poslije smrti pape Damaza, Jeronim napušta Rim i odlazi na hodočašće u Svetu zemlju i Egipat. Hodočasteći stiže u Betlehem 386. godine gdje je i ostao sve do smrti 419.-420. godine. U Betlehemu je osnovao samostansku zajednicu, usavršio znanje hebrejskog i aramejskog jezika, i posvetio se prevođenju Biblije s izvornih jezika na latinski jezik. Njegov prijevod Biblije na latinski jezik zove se Vulgata. Osim prijevoda Biblije napisao je i mnoga druga djela, biblijske komentare, teološke rasprave, poslanice.

Uz Blaženu Djevicu Mariju bez grijeha začetu, koja je glavna zaštitnica Centralnog bogoslovnog sjemeništa, sveti Jeronim časti se kao suzaštitnik Centralnog bogoslovnog sjemeništa dalmatinskih biskupija, Splitsko – Makarske nadbiskupije, Šibenske, Hvarsko – Bračko – Viške i Dubrovačke biskupije, budući da nova odgojna godina počinje 30. rujna, a to je blagdan svetog Jeronima.