Šibenska biskupija

Šibenska Biskupija

Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIII., koja nosi nadnevak 1. svibnja 1298. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine tako da je proglašena Papina bula, posvećen prvi biskup – fra Martin Rabljanin, gvardijan samostana sv. Frane, određene su granice biskupije i posjedi koje je grad Šibenik darovao za uzdržavanje biskupa, kaptola i stolne crkve. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380.g. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale. Konačno, njezina je gradnja započela 1431., a sadašnja velebna katedrala završena je 1536. Posvećena je 1555. godine. Turska osvajanja su smanjivala prostor biskupije. Nakon Morejskog rata i mirovnog ugovora potpisanog u Srijemskim Karlovcima 26. siječnja 1699. šibenskoj se biskupiji vratio sav prvotni teritorij, ali je i proširena onim dijelom stare kninske biskupije koji je ostao s ove strane granice prema turskom carstvu. Bulom pape Leona XII. “Locum beati Petri” godine 1828. ukinute su, između ostalih, skradinska i trogirska biskupija i dodane šibenskoj. Od tada šibenska biskupija prostire na površini od oko 3.300 km2. Biskupija je organizirana u 74 župe, raspoređene u devet dekanata. U 42 župe djeluju redovnici – ponajviše franjevci provincije Presvetog Otkupitelja (40 župa), zatim franjevci provincije sv. Jeronima (1 župa),  franjevci konventualci (1 župa). U 32 župe djeluju dijecezanski svećenici. Na području biskupije nalazi se 5 samostana redovnika. Iz sedam ženskih redova i kongregacija na području biskupije djeluje oko stotinjak redovnica. Šibenik kao prvi hrvatski samorodni grad na obali 2016.godine proslavio je 950. obljetnicu prvog sačuvanog spomena svog imena. Ta povelja je izdana na Božić 1066. u Šibeniku. Za noviju duhovnu  povijest Šibenika znamenita je 1970. godina. Dana 21. lipnja te godine papa Pavao VI. proglasio je Šibenčanina, franjevca, bI. Nikolu Tavelića, jeruzalemskog mučenika iz godine 1391., svecem sveopće Crkve. U tijeku je postupak za proglašenje blaženim i svetim još jednog sina šibenske biskupije, fra Ante Antića i kćeri Službenice Božje majke Klare Žižić. Četiristo pedeseta obljetnica posvete šibenske katedrale proslavljena je 2005. godine. Drevni Krešimirov grad Šibenik kroz svoju dugu, burnu prošlost, od najranijeg postanka pa sve do današnjih dana posebice je štovao nebeskog arhanđela sv. Mihovila. Njegov blagdan slavi se 29.rujna. Vjerujući u njegovu pomoć i snagu Šibenčani su ga izabrali za svog zaštitnika i njegov lik, kao simbol snage i pobjede, uvrstili u gradski grb i pečat. Najranije postojanje grada Šibenika vezano je za svetkovanje sv. Mihovila. Na kući uz more, u gradskom predjelu Dolac, uzidan je gradski grb koji se izvorno nalazio na Gradskim bedemima, ispod kojeg je ploča s natpisom na latinskom jeziku: “Mene ne štite ni visoke zidine ni more koje me s obje strane okružuje, mene čini sigurnim u svako doba zaštita moga gospodara čiju sliku uklesanu vidiš u ovom mramoru”. Danas šibensku biskupiju vodi mons. Tomislav Rogić koji je službu preuzeo od (sada biskupa u miru) mons. Ante Ivasa. U našem odgojnom zavodu nalaze se 4 bogoslova na 2.,3. i 4. godini dok su 2 bogoslova na studiju u Zagrebu.