Intelektualna Formacija Bogoslova

Intelektualna Formacija

Intelektualna formacija bogoslova Centralnog Bogoslovnog Sjemeništa u Splitu sastoji se prvenstveno u pohađanju petogodišnjeg filozofsko-teološkog studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Nakon završenog studija i stjecanja diplome kandidati za svećeništvo pohađaju šestu godinu koja uz intelektualni rad priprema kandidate za pastoralno djelovanje.

Filozofsko – teološki studij osposobljava studente za kritičko promišljanje društvene zbilje. Studenti stječu sposobnost za sudjelovanje u kulturnom, društvenom, interdisciplinarnom, ekumenskom i međureligijskom dijalogu i za njegovo promicanje te sposobnost teološkoga i etičko-moralnoga argumentiranja. Ozbiljan i sveobuhvatan studij filozofije i teologije najprikladnije je sredstvo kako bi se stekla ona forma mentis koja osposobljuje pojedinca da se uhvati u koštac s pitanjima i izazovima, koji se javljaju u obnašanju službe, tumačeći ih u svjetlu vjere (Dar svećeničkog zvanja 118). Svrha intelektualne formacije bogoslova jest steći temeljita znanja na filozofskom i teološkom području, kao i izobrazbu iz opće kulture, koja će im omogućiti da naviještaju Radosnu vijest na vjerodostojan i današnjem čovjeku razumljiv način, uspostavljaju koristan dijalog sa suvremenim svijetom i, svjetlom razuma, brane istine vjere, pokazujući njihovu ljepotu (DSZ 116).

Bogoslovi kao budući svećenici odnosno budući odgojitelji vjere trebali bi se isticati sveopćim i dubokim shvaćanjem vjere koju naviještaju. Znanje svetog službenika mora biti sveto jer je uzeto iz svetoga vrela i usmjereno k svetoj svrsi (Presbyterorum ordinis 19). Intelektualna formacija i izgradnja kandidata za svećeništvo nalazi svoje opravdanje u samoj naravi svećeničke službe te očituje svoju sadašnju nužnost pred izazovom “nove evangelizacije” (Pastores dabo vobis 51).

Intelektualna formacija ne može se gledati kao zasebna dimenzija već je sastavni dio cjelovite formacije kandidata za svećeništvo te je usko vezana uz ljudsku, duhovnu i pastoralnu dimenziju odnosno formaciju. Uz to što spada u cjelovitu formaciju intelektualna formacija kao i ostale jest trajna odnosno cjeloživotna. Cilj trajne formacije je stalno osposobljavanje bogoslova ili svećenika za vršenje crkvene službe te za dalje razvijanje njihovih ljudskih, profesionalnih i duhovnih sposobnosti, kako bi bolje i uspješnije vršili zadaće Crkve u suvremenom svijetu. Trajna formacija je sredstvo koje je današnjem svećeniku potrebno da postigne cilj svoga poziva, tj. služenje Bogu i narodu Božjemu (Direktorij za službu i život prezbitera 71). U svjetlu toga intelektualna formacija je dinamički proces koji se pred novim izazovima života treba uvijek trajno usavršavati i izgrađivati.