Hvarska Biskupija

Hvarsko – Bračko – Viška Biskupija

Hvarska biskupija ili duljim nazivom hvarsko-bračko-viška biskupija (lat. Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis), rimokatolička je biskupija u sastavu splitske metropolije, osnovana u 12. stoljeću.U prošlosti se biskupija najčešće bilježila kao Hvarska ili Otočka. Kroz 19. st. koristi se naziv Hvarsko-bračka biskupija. Od vremena biskupa Fulgencija Careva službeno ime biskupije je Hvarsko-bračko-viška biskupija, ali se češće koristi njezin skraćeni naziv Hvarska biskupija.

 

Hvarska biskupija Episcopia pharensis osnovana je 1147., iako neki povjesničari drže da je to bila 1145., 1150. ili 1154. godina. Prvi biskup bio je Zadranin Martin I. Manzavini. Do 14. st. Hvarska je biskupija obuhvaćala, osim današnja tri otoka, još i Korčulu, Mljet te Makarsko primorje.

Biskup Fulgencije Carev

Prvo sjedište Hvarske biskupije bio je ondašnji Civitas Vetus, Stari Grad, a 1278. g. premješteno je u grad Hvar. Neki povjesničari o prvom sjedištu biskupije još uvijek vode polemiku tvrdeći da je sjedište od početka bilo u gradu Hvaru koji se kao naselje Civitas Nova prvi put spominje tek u 13. stoljeću.

Hvarska biskupija imala je dosad 55 biskupa, od kojih su dva bila kardinali, a više njih naslovni nadbiskupi. U posljednje vrijeme posebno se istaknuo biskup Mihovil Pušić, jedan od predvodnika liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. Današnji biskup je Slobodan Štambuk.

Zaštitnik biskupije je sv. Stjepan I., papa i mučenik kojemu je posvećena katedrala u Hvaru.

Stjepan I

Stoljećima katedrala je dograđivana i pregrađivana. Prvobitno je bila crkva benediktinskog samostana sv. Marije od Lesne. Neki drže da katedralom postaje u 13. stoljeću, kada navodno biskup svoje sjedište preseljava iz Staroga Grada (gdje se na današnjem mjestu nalazi Crkva sv. Stjepana) u Hvar. Relikvije sv Stjepana I. (glavu) 1899. g. je hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu poklonio mletački patrijarh Giuseppe Sarto, kasniji papa sv. Pio X..
Sv. Stjepan je ujedno i zaštitnik grada Hvara te otoka Hvara i Visa.
Suzaštitnik biskupije (ujedno i grada, otoka te otoka Visa) je sv. Prošper, mučenik, čije je relikvije u 17. st. iz Rima donio biskup Ivan de Andreisd dok je zaštitnik otoka Brača je sv. Juraj.

Zanimljivosti Biskupija broji 29 aktivna svećenika, dijecezanskim svećenicima priključili su se franjevci splitske Provincije Presvetoga Otkupitelja koji djeluju na Braču, franjevci Provincije Bosne Srebrene s Hvara, franjevac Hrvatske provincije sv. Jeronima iz Visa i dominikanci samostana u Bolu na Braču i Staroga Grada na Hvaru. Jedan od poznatijih svećenika biskupije je naslovni vinkovački nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncij u Njemačkoj. Uz nabrojene, biskupija broji još jednog bogoslova i jednog đakona.